Foto: FoNet/ MOD– Kada je riječ o iznajmljivanu stanova i poslovnih prostora, možemo da konstatujemo da je ta vrsta biznisa u ovom trenutku gotovo u potpunosti zamrla. Naime, u uslovima epidemije i vanrednog stanja zakupci što stanova što poslovnog prostora su vlasnicima nekretnina koje zakupljuju tražili ili da im znatno smanje zakupninu ili da plaćaju samo režije dok epidemija ne prođe. Vlasnici su uglavnom odbijali takve ponude te je većina tih prostora sada prazna odnosno nisu zakupljeni – objašnjava Kaća Lazarević.
Prema riječima naše sagovornice, kada je riječ o kupovini stanova i na tom planu je poslovanje skoro u potpunosti stalo.
– Jednostavno, ljudi izbjegavaju da im u stanove koje prodaju dolazi bilo ko da ih gleda, a i ljudi se plaše da odlaze u razgledanje stanova bilo da je riječ o već izgrađenim stanovima ili novogradnji. Sve je to dovelo do toga da se cijena stanova na tržištu u Srbiji smanji za oko dvadeset odsto – ističe Kaća Lazarević.
Ona dodaje da istovremeno banke i dalje odobravaju kredite za kupovinu stanova i da građani apliciraju za njih.
– Kupci su uvjereni u to da su stambeni krediti koji se nude u ovom trenutku daleko povoljnije rješenje nego čekati da se epidemija završi jer će tada oni biti znatno skuplji nego što je sada slučaj. Dijelim takvo mišljenje jer će se banke u narednom periodu mnogo teže odlučivati i biće opreznije kada je riječ o davanju kredita. Jednostavno zbog potencijalne ekonomske krize ljudi mogu da ostanu bez posla i na taj način banke rizikuju da ostanu bez novca koji su posudile. Takođe su ugroženi i preduzimači koji su počeli sa izgradnjom stambenog i poslovnog prostora i pitanje je da li će u narednom periodu lako stizati do kredita potrebnih za završetak izgradnje. Jedan od problema je i kako će nabavljati materijal za izgradnju koji stiže iz inostranstva a granice su trenutno zatvorene – ističe naša sagovornica.
Cijena nekretnina je prema istraživanju tržišta koju je uradio sajt za oglašavanje nekretnina 4zida.rs od početka vanrednog stanja pa do sada, spuštena u samo malo više od jedan odsto od ukupnog broja oglasa starogradnje na ovom sajtu. Od toga, polovina od se odnosi na prodaju, a druga polovina na izdavanje.
„Prosječan pad cijena, koji beležimo na portalu na nivou cijele Srbije iznosio je šest odsto. U većoj mjeri snižene su cijene nekretnina koje se izdaju, prosječno 9 odsto, dok je kod onih koje se prodaju pad cijena od 3 odsto“, navodi za Danas Jasmina Gavrlov Dražić PR portala 4zida.rs.
Najveću promjenu u cijeni, bilo za prodaju ili izdavanje, zabilježile su nekretnine manje kvadrature, do 50 kvadratnih metara, gdje su cijene snižene za nekih sedam odsto. Veće nekretnine bile su za pet odsto jeftinije u prosjeku.
„U Beogradu, najćešće promjene cijena su zabilježene u oglasima za stanove u blokovima na Novom Beogradu, a najveći pad cijena za izdavanje je na Lionu, gdje je u pojedinim slučajevima mjesečna kirija sada niža i do 50 odsto. Kada posmatramo prodaju i izdavanje u Novom Sadu, najveći pad u procentima, zabeležile su nekretnine u Centru i na Bulevaru oslobođenja. A najčešće su cijene mijenjane u oglasima za izdavanje na Grbavici, kao i u prodajnim oglasima za Detelinaru“, napominje Gavrilov Dražić.
Pravi odnos potražnje i ponude videće se, kako napominju na ovom portalu, tek kad se ono vrati u normalne tokove, kao i nakon što se budu vidjele dugoročnije ekonomske posljedice vanrednog stanja na privredu i stanovništvo. Smanjenje cijena u budućnosti očekuju, napominju, svi učesnici tržišta nekretnina koje je sajt 4zida.rs anketirao, od agencija i investitora, preko kupaca i zakupaca, do vlasnika nekretnina. Oni su analizi radili i u nekoliko drugih gradova.
„Zanimljivo je da su, što se tiče izdavanja nekretnina, najviše pale cijene u manjim gradovima. Tako je najveći pad zabeležila Subotica gde je izdavanje nekretnina pojeftinilo u prosjeku za 20 odsto. Nakon Subotice dolazi Kragujevac sa smanjenjem mjesečne kirije od 18 odsto, a nakon njega Novi Sad gde su cijene izdavanja pale za 13 odsto. Najmanji pad cijena izdavanja zabilježio je Niš gdje su tražene kirije snižene za 6, a nakon njega Beograd sa oko 8,5 odsto“, ističe naša sagovornica.
Što se tiče prodaje stanova, napominje, cijene su najmanje pale u Novom Sadu, gdje su stanovi sniženi u prosjeku samo za 0,5 odsto. Stanovi u Beogradu su pojeftinili 3,5 odsto, a u Nišu i Kragujevcu za 4 odsto. Neznatno veći pad desio se u Subotici gdje su stanovi pojeftinili za skoro 5 odsto, pokazala je njihova analiza.
„U većim gradovima cijene kuća su čak skočile, pa su tako kuće za prodaju u Novom Sadu poskupjele za 3 odsto. Cijene kuća za prodaju u Beogradu sada su više za 1 odsto, a kod kuća za izdavanje čak 6 odsto“, ističe Jasmina Gavrilov Dražić.
Goran Rodić, potpredsednik Građevinske komore Srbije, kaže da je potpuno očekivano da u ovakvim situacijama da dođe do pada cijena nekretnina a da što se tiče građevinske industrije ona i sada radi na stanogradnji a i po završetku epidemije moći će da radi punim kapacitetom.
– Izgradnja stanova se i sada obavlja, doduše u nešto smanjenom obimu. Ima nedostatka kvalifikovane radne snage među građevinarima, ali to je problem koji postoji kod nas nevezano za korona virus. Ali se definitivno radi a radiće se još kada ovo prođe. Biće stanova. Materijal neće biti problem za građevinsku industriju jer je, kada je riječ o stanogradnji, 80 odsto materijala iz domaće proizvodnje. I država će da pomogne privredi sa svoje strane pa tako i građevinskoj industriji. Ovakve krizne situacije veoma jasno pokazuju koliko je važno imati jaku i sposobnu domaću građevinsku industriju i da je zbog toga treba pomagati u svakom pogledu – navodi Rodić.
U Udruženju banaka Srbije za Danas nisu mogli da kažu da li je došlo do smanjenja broja zahtjeva za stambene kredite, ali nam je rečeno da banke i u uslovima vanrednog stanja odobravaju kredite za kupovinu nekretnina.
U Republičkom geodetskom zavodu, gdje se predaju zahtevi za upis u katastar, ističu da kupoprodajna aktivnost nije stala i da se zahtjevi i dalje predaju, ali da je broj zahtjeva koji stižu smanjen.
U RGZ za Danas navode da njima dio zahteva za upis u katastar dolazi preko javnih bilježnika, dio i od advokata. Predmeti se rješavaju, kako kažu, ali se ne potpisuju i ne šalju u poštu do onih koji su zahtjeve predali, jer svi rokovi stoje.
S obzirom na to da šalteri katastra ne rade, RGZ je omogućio onima koji žele da digitalno predaju zahtjev. Taj zahjtev će biti obrađivan, ali rješenje o upisu neće stići do korisnika dok traje vanredno stanje.
