Prvi slučajevi koronavirusa su registrovani u velikom broju evropskih zemalja, stotine međunarodnih letova je otkazano poslednjih nedelja usljed povećanja broja zaraženih i vlade evropskih zemalja su već preduzele prve preventivne mjere radi zaštite lokalnog stanovništva.
Pored pomenutog uticaja, još jedno je sigurno – koronavirus će imati i implikaciju na stanje globalne ekonomije u 2020. godini koju su stručnjaci ocenjivali još ranije kao mogući okidač početka nove krize.
Ekonomiski stručnjaci već procjenjuju negativan uticaj novog virusa otkrivenog u kineskom Vuhanu na rast globalnog BDP-a i njegovu potencijalnu refleksiju na tržište nekretnina, posebno u područjima gde azijski investitori imaju značajan udio u transakcijama nepokretnostima.
Uticaj koronavirusa na tržište nekretnina u Evropi i dalje je pod znakom pitanja, budući da su rezultati sa tržišta do sada objavljeni zapravo podaci s početka godine kada zaraza još uvijek nije u značajnoj mjeri pogodila Stari kontinent.
Stoga, mnogi su saglasni da treba sačekati najnovije rezultate pregleda transakcija i razvoja cijena nepokretnosti, iako investitori na svjetskom tržištu već pokazuju znake zabrinutosti.
Hotelska industrija na izazovu prije nego tržište nekretnina u cjelosti
Važan pokazatelj prilikom analize kratkoročnog uticaja koronavirusa na tržište mogao bi da bude pregled likvidnijih vrsti imovine od nekretnina, tj. kretanje hartija od vrijednosti i to posebno onih koje su povezane sa nepokretnostima poput pojedinih ET fondova (ETF).
Kada se bolje pogledaju vrijednosti istih, može se konstatovati da su kurs ka gubljenju vrijednosti već zauzeli mnogi svijetski indeksi i ETF-ovi povezani s tržištem nekretnina, prateći ostale evropske berzanske indekse koji su u negativnoj zoni od kraja februara 2020. godine.
Međutim, ono što može biti crvena lampica za jedne investitore ili prodavce, u istom momentu može značiti priliku za kupovinu „nekretnina na popustu” za druge.
Kako stručnjaci navode, najveći uticaj koronavirusa na kretanja tržišta nepokretnosti mogao bi da bude u dijelovima svijeta koji primarno zavise od ulaganja investitora iz inostranstva, navodeći kao primer poznata turistička odmorišta i evropske prestonice.
To se posebno odnosi na tradicionalno zanimljiva kratkoročna boravišta za kineske turiste, te bi u tom smislu najviše pogođeni mogli da budu hotelski i ritejl centri poznatih evropskih destinacija poput Pariza, Londona, Barselone, Rima, Venecije, Milana, Beča, Praga, Minhena, Berlina i Madrida.
Ako pogledamo američke atraktivne lokacije, među mjestima s najvišim kratkoročnim rizikom smanjenja broja boravaka azijskih turista u SAD-u jesu turistička hotelska i ugostiteljska industrija u San Francisku, Los Anđelesu i Njujorku.
S druge strane, analitičari su saglasni da osim uticaja na pomenutu industriju, koronavirus može da poremeti tržište nekretnina u određenoj mjeri i to posebno u drugoj polovini godine kada njegove posledice budu jasnije na globalnom nivou.
Procjenjuje se takođe da bi osjetniji efekat u ovom trenutku bio ukoliko dođe do otkazivanja većeg broja razgledanja evropskih nekretnina od strane investitora iz Kine, što bi povuklo za posljedicu smanjenje transakcija i snažniji pritisak na cijenu nepokretnosti.
Potencijalni uticaj na industriju nepokretnosti
Prioritetno pitanje na koje su mnogi stručnjaci fokusirani i na koje za sada nemaju odgovor jeste uticaj koronavirusa na kratkoročni razoj cijene nekretnina i broj transakcija, ali vrlo je moguće da bolji utisak o posljedicama virusa na globalno tržište nepokretnosti može da se dobije ako se isto pogleda iz lokalne perspektive.
Naime, bojazan za usporavanje razvoja u Aziji, Australiji i na Novom Zelandu dolazi kroz analize koje pristižu iz primarnih sektora, tj. rudne i građevinske industrije, kao i lanca snabdevanja.
Kako su naveli stručnjaci u građevinskim i logističkim firmama ovog dela svijeta, za sada ne postoji razlog za veću zabrinutost u pogledu dostave materijala poput čelika i ostalih materijala iz Kine koji se koriste širom svijeta u građevinskoj industriji.
Ipak, pomenuti stručnjaci su zabrinuti zbog trenutnih potresa tržišta nabavke i logistike usljed zatvorenih ili dobrim dijelom ograničeno prometnih granica između država, te strožih kontrola materijala koji se izvoze kamionima i brodovima iz Kine.
Procjene pojedinih građevinskih stručnjaka sa Novog Zelanda jesu da bi otežana situacija sa izvozom materijala u građevinskoj industriji Azije mogla da izazove ozbiljniji efekat ukoliko bi potrajala duže od juna 2020. godine, odlažući pojedine građevinske projekte.
Kina, koja je prema zvaničnim podacima Svjetske asocijacije za čelik najveći proizvođač čelika na svijetu i pokriva oko 54% ukupne proizvodnje ovog metala u svijetu, mogla bi da bude značajan reper za kretanja na tržištima ostalih manjih zemalja koje zavise od kupovne moći njenih građana i velikih investitora.
Kako su i evropske zemlje dobrim dijelom zavisne od kineskih investicija i trgovine sa najmnogoljudnijom zemljom na svijetu, ostaje da se vidi da li bi uticaj koronavirusa mogao da zaista poremeti tržište nepokretnosti u Evropi.
Za sada se taj uticaj ocjenjuje kao kratkoročno ograničen, budući da većina ulagača nepokretnosti ipak smatra dugoročnom investicijom i stabilnijom imovinom.
Šta su ETF-ovi?
ETF jeste skraćenica od Exchange Traded Fund, što zapravo znači da su to fondovi koji ulažu u dionice kompanija u određenoj industriji ili na pojedinom tržištu, a dionicama samog fonda se takođe trguje na svjetskim berzama.
Investitori kupovinom ETF dionica zapravo kupuju udio u fondu koji novac ulaže u određenu industriju ili tržište i pasivno su vođeni, što znači da velikim dijelom kopiraju berzanske indekse i imaju niže troškove od fondova koji su aktivno vođeni profesionalnim portfolio menadžerima.
Autor: Filip Leskaroski, osnivač FinMedia Investments
